repovi čekanja

Repovi čekanja

Repovi čekanja se stvaraju na različitim mjestima, a ako se ne eliminiraju, poslovnost tvrtke se stavlja u pitanje te se negativno odražava na osobe koje sudjeluju u njima. Kako bi se redovi skratili, može se jednostavno koristiti čimbenikom sigurnosti koji se bazira na rezervaciji vremena. Drugi način je sustav dogovora ili naručivanja koji se koristi kad se radi o osobama.

Stvaranje repova prouzrokuje neredovito pristizanje resursa ili objekata na mjesto izvršenja usluge, a i nemogućnost točnog predviđanja koliko će usluga trajati.

Težnja rješavanja problema repova dovela je do stvaranja modela repova koji ne teže jednom rješenju već na temelju parametara određuju približno optimalno rješenje.

Elementi

Osnovni elementi modela repova su klijent i server. Izvor klijenata čini skup svih potencijalnih klijenata. Može biti beskonačan i konačan. Dolazak klijenata slijedi nakon što osjete potrebu za određenom uslugom. Mogu dolaziti pojedinačno ili u grupama (restoran).

Odabir klijenata je prvo korak pružanja usluga. Najčešće se uslužuju oni koji prvi dođu. Međutim, pored te metode, koristi se i metoda zadnji unutra-prvi poslužen i metoda slučajnih brojeva.

Usluge mogu biti pojedinačne i grupne, a vremena potrebna za svaku stvaraju distribuciju.

Nakon primljene usluge, klijent izlazi iz sustava.

Postoji više modela repova čekanja:

• jedan kanal-jedna faza usluge (npr. kino)

• jedan kanal-više faza usluge (restoran samoposluživanje)

• jedan kanal-jedna faza usluge, više mjesta usluge ( red u trgovini s više prodavača)

• više kanala- jedna faza usluge, vaše mjesta usluge (samoposluga s više repova)

• više kanala- jedna ili više faza usluga, jedno mjesto usluge (kompjuterska obrada podataka)

Osnovni Poissonov model polazi od pretpostavke da se dolasci i odlasci u repu čekanja ponašaju u skladu s Poissonovom (eksponencijalnom) distribucijom. Dvije su osnovne veličine koje se provode u Poissonovim repovima: očekivana stopa dolaska klijenata i očekivana stopa davanja usluge

Vjerojatnost da će se server biti zaposlen računa se . Množenjem sa 100 dobije se postotak zaposlenosti servera. Da bi se dobilo prosječno vrijeme neangažiranosti p0, oduzme se p od 1.

p0=1-p

10=1-